Kelj,  Brassica oleracea var.sabauda je povrće koje je karakteristično za zimski period. Na našim prostorima najviše se koristi glavati kelj, ali sve više na našim trpezama nalaze lisnati kelj i kelj pupčar (prokelj). Postoje još ukrasni i stočni kelj. Različite sorte kupusa imaju i različit okus.

To je zeleno povrće koje pripada porodici kupusnjača. Siromašan je kalorijama, ali je bogat vlaknima, mineralima i vitaminima. Odlikuje se visokim sadržajem vitamina C, A, K, B kompleksa. Sve više se koristi u ishrani kao povrće koje se koristi u prevenciji i liječenju tumora.

Odličan je izvor tiamina, ribiflavina, vitamina B kompleksa i zbog toga konzumacija kelja sprečava štetno djelovanje slobodnih radikala. Sadržaj riboflavina u kelju poboljšava energiju ćelija i otklanja umor.

Ne preporučuje se osobama koje imaju problema sa bubrezima i žučnim mjehurom zbog  oksalata.

Prilikom kupovine kelja glavičara kupovati cijele glavice. Izbjegavati prerezane glavice, jer i pored folije koja štiti glavicu ovakve glavice brzo gube veliku količinu vitamina C.

kelj1

Kod kupovine glavica kelja izaberite manje glavice, blage arome. Listovi kelja trebaju biti sviježi, bez mrlja i rupica, znakova truljenja, gubitka boje.

Tokom dužeg stajanja kelj gubi svoje korisne osobine. Najbolje ga je iskoristiti u roku od dva dana. Dužim stajanjem kelj će razviti gorak okus.

Kelj će duže ostati svijež ako se umota u kuhinjski papir i stavi u najlonsku vrećicu. Ovako pripremljena glavica se može čuvati nekoliko dana u frižideru. Da bi smo ga sačuvali duži vremenski period kelj se može kratkotrajno blanširati, ohladiti i zamrznuti u manjim pakovanjima.

Dobar je za osobe sa dijabetesom zbog diuretičkog dejstva i sprečava visok krvni pritisak. Zbog lake svarljivosti preporučuje se za ishranu djece i starijih osoba. Kelj štiti ljudski organizam od štetnog uticaja kancerogenih materija, jača imuni sistem,  povoljno djeluje na nervni sistem i sprečava starenje ćelija. Smatra se da je kelj zdraviji od kupusa, jer sarži više vitamina i minerala.

Sokom od sviježeg kelja se liječi čir na želucu. Listovi kelja se mogu koristiti kao obloge za mnoge rane jer kelj poboljšava izvlačenje gnoja iz rana. Ako se listovi kelja stavimo na pluća pomaže kod problama sa plućima (astme, bronhitisa).

Sve je više baštovana koji kelj gaje u svojim baštama. Kelj može biti ljetni i zimski. Za proizvodnju kelja potrebno je proizvesti rasad, a proizvodnja rasada kelja je identična proizvodnji rasada kupusa. Vrijeme sjetve, proizvodnje rasada i sadnje zavisi od sorte kelja.

kelj4

Glavati kelj

Ovo je najčešći kelj koji se koristi kod nas. Za ranu proizvodnju sije se u tople leje i plastenike već tokom novembra i decembra, a rasađuje nakon mjesec dana. U zavisnosti od sorte može se sijati tokom cijele godine. Koriste se glavice koje se režu nakon što temperature padnu ispod 0ºC. Glavice kelja što su duže na polju izložene niskim temperaturama to su ukusnije. Ovo ne vrijedi za odsječene i uskladištene glavice kelja. Ovakve glavice brzo gube svoje dobre osobine.

kelj3

Kelj pupčar – prokelj

Kelj pupčar je namirnica koja sve više osvaja naše trpeze tokom zime. Odlikuje se visokim sadržajem proteina, šećera. Od njega možemo koristiti male glavice, ali i lišće. Za uzgajanje je dosta zahtjevan, ima dug vegetacijski period. Može da se gaji kao rani kelj pupčar koji se sije krajem marta i početkom aprila. Krajem aprila i tokom maja se sije za srednje kasnu proizvodnju. Za kasnu proizvodnju sjetvu treba obaviti krajem juna. Sadi se na međuredno rastojanje od 70 do 90cm i u redu 40 do 50cm. Može se brati ispod snijega, a male glavičice su ukusnije kada promrznu.

Lisnati ili kovrdžavi kelj

Karakteristično za kelj iz ove grupe je da ne formira glavicu već se listovi beru odozdo prema gore. Na vrhu se stvaraju novi listovi tako da se listovi mogu brati u kontinuitetu. Ovaj kelj se odlikuje velikim brojem sorti koje se razlikuju po boji listova, njihovom obliku, naboranosti, okusu. To je najotpornija zimska povrtna kultura. Sije se od proljeća do sredine ljeta. Upotrebljava se kao klasičan glavati kelj. Odličan je za pripremanje zelenog soka uz dodatak jabuke ili mrkve.

Za Kućicu priredila Ranka Vjojnović, diplomirani inžinjer čije tekstove možete čitati i na njenom blogu.

Podijeli ovo

Slični sadržaji