Božić je već odavno premašio krakteristike vjerskog praznika, ovaj dan je sada mnogo više od toga, sinonim za porodicu, zajedništvo, toplinu doma… Čak i oni koji nisu veliki vjernici doživljavaju ga kao nešto sasvim posebno i zato je toliko važan.

Božić je, možemo slobodno reći jedan od praznika koje nismo pokvarili, komercijalizovali i koji je ostao baš onakav kakav je bio i prije mnogo vijekova. Za njega se, kao i za Badnji dan vezuje mnoštvo običaja koje današnji klinci, čije bake nose farmerke, možda neće iskusiti na pravi način kao mi koji smo išli sa prvim svitanjem u šumu po badnjak, tražili orahe i bombone u slami i dočekivali prve položajnike.

bozic

Pomalo neobični običaji nisu ekskluzivno pravo naroda sa Balkana, iako bi mi to tako voljeli predstaviti jer gotovo svi narodi koji obilježavaju Božić bilo po julijanskom, bilo po gregorijanskom kalendaru imaju neka svoja vjerovanja.

Na primjer, u Rusiji se za Badnje veče služi posebna večera bez mesa, tokom koje dominiraju jela od raznih vrsta žitarica, u Gruziji pak večera ne počinje dok sat ne otkuca 12 puta, a u Ukrajini na Badnje veče u kuću unose snop pšenice.

U većini tih zemalja mnogi običaji su vezani za paganske dane, koji su kasnije dobili hrišćansko značenje. Kod Srba je mnogo običaja ostalo još od davnih predaka , a to je posebno izraženo na Badnji dan.

Božiću prethodi tradicionalno sječenje grane hrasta koji se kod Slovena smatra svetim drvetom, a ta grana je ono što mi nazivamo badnjak. U nekim krajevima se unosi u kuću, neki ga lože, a neki ga stavljaju na automobile sa uvjerenjem da će ih štititi. Glavna osnova Badnjeg dana je kult porodice, praštanje, povezivanje i okupljanje oko ognjišta. Sa zalaskom sunca Badnjak se unosi u kuću, a potom se unosi i slama čime se dočarava pećina u kojoj je Isus rođen. U slamu se obično ubacuju bomboni dok ih djeca pijukanjem traže. U selima slama je obično u kući stajala i po tri dana. Danas su svi ovi običaji prilagođeni modernom načinu života, tako da badnjake obično kupujemo, a pećinu simboliše snop slame koji obično bude privezan uz badnjak. Isto tako u većim gradovima se obično organizuje pravo tradicionalno pijukanje da bi mališani osjetili taj pravi duh Božića, a ove godine to će se desiti na Badnji dan u banjalučkom Tropic Centru gdje će u 15:00 časova biti upriličeno i čitanje božićnih priča. Ako vaši klinci nemaju baku na selu, obavezno ih odvedite, sigurno će se zabaviti.

Za Badnje veče se služi posna večera koja se nekada davno servirala na podu jer se vjerovalo da su ukućani time bliži dušama umrlih predaka. Na ovaj dan svi posvađani bi trebalo da se pomire, a postoji vjerovanje da se na Badnji dan ne bi trebalo ništa posuđivati.

badnjidan

Na dan samog Božića trebalo bi da se ustaje veoma rano, mijesi se česnica u koju se stavlja para i priprema se cicvara. Običaj je da se ručak postavi prije podne te da se u goste ne ide prije jela. Mnogi kažu da se na ovaj dan valja raditi svašta po malo, odmarati i biti veseo, jer postoji izreka “Kakav ćeš biti na Božić, takav ćeš biti cijele godine”. Upravo iz tog razloga su nas bake tjerale da na Božić nešto ušijemo, metemo i peglamo. Da budemo vrijedni cijele godine.

Neka poruka i ovog Božića bude mir, sloga, prašatanje, razumijevanje i briga za porodicu. Provedite ga onako kako vi mislite da treba, posvetite se sebi i svojim najmilijima, odmarajte, dobro jedite i budite veseli.

Podijeli ovo