Ekstremni naturalizam ima sve više pristalica. Povratak prirodi obradovao je mnoge vrtlare jer sada neuporedivo manje moraju da rade.

Od svih novih trendova u baštovanstvu, kombinovanje prirodnih materijala poput kamenja i stijena, kao i zaraslih živica, važi za najpopularniji, a poznatiji je pod nazivom – ekstremni naturalizam!

Ovaj trend povratka prirodi već je zarazio većinu baštovana i sve više vrtova počinje da izgleda kao prizor iz prirode. Ovaj organski, obrastao izgled potpuno je smijenio dosadašnji moderni, minimalistički stil koji je prevladao posljednjih godina. Jer, ljudi bježe od betona, osim ukoliko to nije ultra-moderan, apsolutno minimalistički vrt. Ovakav zaokret u baštenskim trendovima ne treba da čudi, jer je činjenica da divlji, prirodni vrt traži neuporedivo manje brige i stvara daleko prijatniju atmosferu od betonskog sa savršeno podšišanom travom.

Prilikom formiranja vrta u stilu ekstremnog naturalizma najvažnija je postavka. Kada se odredi oblik, oiviči, osmisli glavna figura i odrede dijelovi koji će biti “odmor za oči”, vrt će uz malo rada čitave godine djelovati skladno, a prirodno.

PRIRODNI MATERIJALI

Osnovni ukrasi ovakvog vrta. To može biti veliko kamenje, ali i parčad betona nekadašnjeg puta koji je isječen i zaboden u zemlju vrhom nadole. Ne mora da se napravi klasičan kamenjar, već stave stijene, kamenje, suva debla koja mogu da se iskoriste kao ograda koja će oivičiti čitav prizor.

BEZ MAKAZA

To je imperativ, jer živa ograda treba da se razvija prirodno, puzavice same pronađu put i pokriju stene. Tačnije, sve se oblikuje tako da djeluje prirodno i opušteno. Nema oštrih ivica, nema formiranja kocki, kupa i pom-pom lopti.

DRVEĆE, ŽBUNjE I CVIJEĆE

Sve se sadi, jer treba formirati malu džunglu ili šumu. To podrazumijeva da moraju da postoje visoke i niske biljke. Ukoliko nema prostora za drveće koje će biti posađeno u uglovima, kao ograda, ili centralna figura, treba tražiti što više žbunastih biljaka i ukrasnih trava. Traži se kaskadni oblik, sa biljkama različitih visina. U jednom dijelu mora da postoji prazan, čist prostor koji može da se mijenja ili na njemu, jednostavno, bude trava. Na takvom praznom mjestu “odmaraće se oči”.

CVJETNICE

U ovakvoj bašti cvjetnice će se “boriti” sa žbunjem, ukrasnom travom, puzavicama i ostalim bujnim biljakama. Zbog toga treba primjenjivati princip “manje je više”. Kada se sade cvjetnice treba razmišljati u pravcu jedne do dvije vrste, koje će tako doći do izražaja. Recimo, uz kamenjar će odlično izgledati ljubičasti iris ili rajska ptica. Lale i ostale lukovice treba saditi u prvom redu, kasnije ih zamijeniti gazanijama ili dalijama, da iza njih počne “džungla”.

Kana se nikako ne smije saditi blizu ukrasnih trava, jer se neće vidjeti. Biljke sa sitnim cvjetićima, poput zijevalica i ukrasnog pasulja, neće doći do izražaja blizu visoke trave pa je bolje odabrati ukrasni suncokret. Možda je najbolje rješenje nabaviti lijepe korpe i u njima gajiti cvjetnice koje će se mijenjati u proljeće i jesen.

Tekst: novosti.rs

Podijeli ovo