Lazar Stanišljević i Una Dakić, poznatiji kao arhitektonski dvojac „LU Architects“, već tri godine dizajniraju restorane i stambene objekte u cijeloj Bosni i Hercegovini. Iza njih je više od 40 uspješno realizovanih projekata iz različitih oblasti dizajna, a ovo dvoje mladih kreativnih ljudi u budućnosti planira da prošire svoje tržište i van granica naše zemlje. U intervjuu za WEB portal „Kućica“ Lazar i Una su nam ispričali šta su sve dosad radili, koje usluge nudi „LU Architects“, otkrili su zbog čega je minimalizam upravo njihov stil za uređenje prostora, te šta bi poručili mladim studentima arhitekture koji tek trebaju da krenu njihovim stopama.

Upoznali ste se na studijima arhitekture. Kako ste se odlučili na to da radite zajedno?

Saradnja između nas dvoje nastala je kao produžetak našeg privatnog odnosa, imamo sreću da oboje imamo slične stavove i metodologiju rada na projektima, te je zajednički rad bio prirodan slijed događaja.

Koliko su počeci bili teški?

Počeci su uvijek teški, tako da ni mi nismo bili izuzetak. Mnogo rada, nedostatak iskustva, upitna isplativost na početku su problemi koji su pratili naše početke. Naravno da nije bilo lako ni fizički ni psihički proći kroz sav taj period, ali sa ove distance drago nam je da se tada nismo pokolebali.

Šta ste sve dosad radili?

LU Architects za svoje tri godine postojanja imaju iza sebe preko 40 uspješno realizovanih projekata iz raznih sfera dizajna, produkt dizajna, grafičkog dizajna, scenografije, projektovanja javnih i privatnih objekata, dizajnerskih enterijerskih rješenja kako javnih, tako i privatnih prostora.

Za koje sve usluge ljudi mogu da Vas angažuju?

U svom timu možemo ponuditi usluge projektovanja, dizajna enterijera, produkt dizajna, grafičkog dizajna, konsaltinga iz oblasti arhitekture i dizajna, kao i izvođenje radova.

Vaš stil odiše minimalizmom i toplim bojama. Koliko su ljudi zainteresovani za uređenje svog životnog prostora u tom stilu?

Minimalizam u našim projektima proizilazi iz želje za praktičnošću. Stava smo da svaki element u prostoru pored estetske i stilske, mora imati i upotrebnu vrijednost. Trudimo se da rješenja koja nudimo proizilaze iz potreba korisnika, tako postižemo jedinstvenost u svojim projektima, a estetika i stilska pripadnost predstavlja naš odgovor i doživljaj osobnosti korisnika. S tim u vezi, nemamo problem sa zainteresovanosti potencijalnih klijenata, taj lični pristup svakom od njih, upoznavanja i prepoznavanja njihovih potreba pokazao nam se kao najbolji recept za inovativna rješenja.

Kako izgleda proces dizajniranja u Vašim glavama i na papirima ispred vas?

Kreativni proces u glavama i skicama zapravo je najbitniji i najljepši dio ove profesije. Upravo transformacija jednog običnog poteza olovke koja vremenom dobija formu, funkciju i po izvedenom projektu i ličnu emociju doživljaja prostora je fascinacija koja iz projekta u projekat stvara kreativne naboje koji se koriste za stvaranje nekih novih linija koje postaju priče i emocije.

U Srpcu ste dizajnirali predivnu kuću neobičnog oblika. Kako ste došli na ideju za njen dizajn i možete li nam reći nešto više o samom procesu stvaranja ove građevine?

Kuća u Srpcu je naš prvi stambeno poslovni projekat koji smo odradili 2015. godine i imamo posebnu emociju prema tom projektu. Projektom kuće u Srpcu smo željeli pokazati da savremeni pristup dizajnu i projektu ne mora nužno da znači veće troškove.  Objekat je stambeno – poslovnog tipa, te je atraktivnost forme i fasade bila primat prilikom projektovanja. Smatramo da objekti koje stvaramo moraju oblikovno i stilski pripadati vremenskom kontekstu u kojem nastaju, jer kako u budućnosti objasniti i opravdati naše postojanje ukoliko smo samo ponovili praksu iz neke druge „ere“?!

Banjalučki restorani sve više imaju Vaš pečat. Na šta posebno obraćate pažnju kada Vas klijent angažuje?

U svom radu najveću pažnju posvećujemo bazičnom konceptu, ko su korisnici prostora i kome se mi zapravo obraćamo tim prostorom. Stava smo da prostor mora da ponudi priču i emociju. Dizajn enterijera bez koncepta se svodi na dekoratersku postavku elemenata i nikada ne može korisnika natjerati da se emotivno poveže sa prostorom.

Kakvi su Vam planovi za budućnost? Da li ćete ostati samo na dizajnu ili ćete proširiti spektar djelovanja?

Što se tiče planova za budućnost, radimo na nekoliko ideja koje tek planiramo predstaviti javnosti. Definitivno ostajemo u dizajnu i arhitekturi, ono na šta smo trenutno fokusirani je širenje tržišta i van prostora Bosne i Hercegovine, nadogradnja znanja i širenje radnih kapaciteta.

Koliko je teško raditi kao arhitekta na ovim prostorima?

Raditi kao arhitekta na ovim prostorima u svojoj osnovnoj postavci se i ne razlikuje mnogo od rada u arhitekturi na bilo kojem drugom mjestu na svijetu. To je izrazito stresan, a opet kreativan i zabavan posao. Ono što je u BiH drugačije je to da arhitekte ovdje moraju uložiti i dodatni napor da investitora edukuje i i usmjeri na prave stvari. Mentalna zatvorenost našeg područja je toliko tvrda da se trenutno nalazimo u začaranom krugu ponavljanja prakse stare 30 godina koja je van Balkana uveliko prevaziđena. Takođe, na našim prostorima je ponuda materijala i opreme sužena, mada bismo mogli reći da je to i pozitivno jer nas tjera da budemo sami po sebi inovativniji i kreativniji kako bi to nadomjestili.

Postoji li neki projekat koji Vam je posebno drag?

Teško je odvojiti jedan projekat koji je draži od nekog drugog. Imali smo sreću da smo zaista radili na prostorima čija tipologija kod nas do tad nije bila zastupljena, što nas je tjeralo da istražujemo i postavljamo neki lični standard u stvaranju. Postoje investitori koji su nam posebno dragi jer smo kroz proces saradnje postali bliski prijatelji. Prostor koji je najbliži našem dizajnerskom senzibilitetu bi bio projekat prvog coworking prostora u Banjoj Luci, koji je ujedno i naš radni prostor.

Šta biste savjetovali mladim studentima arhitekture?

Mladim studentima arhitekture bismo poručili da rade na sebi i na svojim znanjima i vještinama, da ostaju vjerni svojim umjetničkim izražajima, ali i da budu dovoljno otvoreni za nove metode rada i stvaranja.

Vesna Drakulić

Podijeli ovo