Količina soli koju unosimo ovisi o individualnim prehrambenim navikama. Najčešće do 20 posto ukupnog dnevnog unosa soli potiče od namirnica koje prirodno sadrže sol, primjerice jaja, meso i riba.

Naknadnim dosoljavanjem hrane kuhinjskom solju unesemo oko 15% ukupno unesene soli. Ostatak od 75 posto ukupno unesene soli, potiče od procesiranih namirnica koje najčešće niti ne percipiramo kao slane jer sol prisutna u tim namirnicama oku nije vidljiva.

Foto: zdravakrava.24sata.hr

Ovo su najčešći mitovi o soli koji “ne drže vodu”:

Ja ne pretjerujem – ako ne dosoljavaš hranu na tanjuru, ne znači da ne pretjeruješ s konzumacijom soli. Naime, više od 75 posto soli nalazi se u prerađenoj hrani.

Kupujem posebnu sol koja nije štetna – svaka sol je štetna, neovisno o tome je li morska ili kamena, sitna ili krupna, je li to cvjetna sol ili solni cvijet, odnosno koristiš li Himalajsku ili neku drugu vrstu soli.

Sol je potrebna jer sadrži jod – smanjenjem unosa soli na 5 grama dnevno unos joda bio bi 125 mikrograma dnevno, nešto manji od preporučenih 150 mikrograma za odrasle.

Foto: zdravakrava.24sata.hr

Solim jer je hrana inače bljutava – loši kuhari kuhaju slano da prikriju propuste, a dobri kuhari okus dotjeruju začinima. Kad počneš smanjivati unos soli, tvojim osjetilima trebaće nekoliko dana ili koja sedmica da se navikneš.

Imam normalan tlak ne moram paziti – osjetljivost krvnog tlaka na sol povećava se starenjem, a prekomjernim unosom soli u mladosti povećava se rizik za razvoj bubrežnih i krvožilnih bolesti u budućnosti.

Izvor: zdravakrava.24sata.hr

Podijeli ovo