KOZARSKA DUBICA – „ČokoMED“ – spoj meda, kakaoa, lješnika i orasa, originalan je i zaštićen, 100 odsto prirodan, zdrav i ukusan slatkiš nastao u dolini rijeke Une u pčelinjaku i poljoprivrednom gazdinstvu Rajčević.

Pčelinjak i gazdinstvo u vlasništvu porodice Rajčević se nalaze u selu Suvaja u opštini Kozarska Dubica, u prekrasnoj dolini rijeke Une, a Slobodan Rajčević za portal CAPITAL kaže da se njegova porodica pčelastvom bavi unazad četiri generacije.

„Ovaj lokalitet obiluje netaknutim prirodnim bogatstvom i velikim brojem vrsta polena, od kojih pčele i prave med. Ovo je porodični posao i sve proizvodne procese obavljamo sami, bez dodatnog angažovanja radnika“, istakao je Rajčević.

čokomedNapomenuo je da pčelarstvo nije, kao što većina misli, ni malo lagan posao i da zahtjeva svakodnevni višečasovni rad 365 dana u godini.

„Što se tehnologije proizvodnje meda tiče, redovno pratimo trendove i uvodimo inovacije u svoj posao. Nedavno smo kupili automatsku vrcaljku izrađenu u potpunosti od prehrambenog nehrđajućeg čelika. Inovacije podrazumjevaju troškove ali, sa druge strane, bilježimo značajnu uštedu u utrošenom vremenu i energiji u proizvodnji“, naglasio je Rajčević.

Što se tiče vrsta meda, Rajčevići proizvode livadski med duže od 100 godina, a razlog je prvenstveno geografski lokalitet i lokalni potencijal, odnosno njive i livade.

„Pored toga, livadski med proizvodimo i jer sadrži najveći broj vrsta polena, te kao takav ima najširi spektar djelovanja na ljudski organizam. Kvalitet našeg meda kontroliše i potvrđuje Veterinarski institut „Dr Vaso Butozan“ iz Banjaluke“, navodi Rajčević.

Trenutno njegova porodica ima 60 društava pčela, a brigu o njima im olakšava i činjenica da je Slobodanov otac Milan po struci profesor biologije.

„Godišnja količina proizvedenog meda varira u baš velikoj mjeri, odnosno zavisi od velikog broja faktora, na koje, nažalost, nemamo uticaj“, istakao je Rajčević.

Pored livadskog meda, Rajčevići proizvode i „ČokoMED“ koji je njihov najprepoznatljiviji proizvod.

Riječ je o originalnom, zaštićenom, 100 odsto prirodnom, zdravom i ukusnom slatkišu, koji predstavlja kombinaciju njihovog livadskog meda, 100 odstotnog kakaoa, lješnika i orasa.

„ČokoMED“, poručuju iz porodice Rajčević, čine sastojci koji imaju jak uticaj i benefit na zdravlje čovjeka.

Takođe, Rajčevići se bave i proizvodnjom prirodnog propolisa.

čokomed

Njihova proizvodnja je prilično mala, tako da o izvozu još ne razmišljaju i poručuju da bi to bilo moguće ako bi se udružili s drugim proizvođačima, te zajednički nastupili prema tržištu.

Svoje proizvode Rajčevići za sada prodaju „na kućnom pragu“ i putem lične preporuke. Nastupaju na sajmovima, a predstaviće “ČokoMED” i svoje druge proizvode i na II banjalučkom Festivalu čokolade i vina.

„Ko je jednom uzeo med od nas, uvijek se ponovo vraćao. To nam mnogo znači u smislu ohrabrenja za daljim bavljenjem ovim poslom. Ljudi vrlo brzo prepoznaju kvalitet naših proizvoda“, ističe Rajčević.

Pored iskustva, njihov posao iziskuje ogroman fizički, ali i intelektualni napor.

„Da je lako, nije. Kao i u ostalim granama poljoprivrede. Na veliki broj faktora, koji utiču na obim proizvodnje nemamo nikakav uticaj, a to su prije svega klimatski uslovi, kasni mrazevi, manjak cvijeta – polena, kiše, bolesti pčela… Što se podrške države tiče, ona se uglavnom ogleda u podsticajima, koji i da su veći, ne bi uspjeli pokriti sve naše troškove na godišnjem nivou“, ističe Rajčević.

Kao jedan od problema on ističe i uvoz meda u BiH, a koji je izuzetno sumnjivog kvaliteta i još sumjnjivijih, jako niskih, cijena, a što dovodi do obaranja cijene domaćeg meda.

„To nikako nije dobro gledano iz ugla prvenstveno zaštite potrošača, ali i razvoja i podrške domaćoj proizvodnji meda. Domaći med je vrhunskog kvaliteta i možemo reći da je na svjetskom nivou. Želja svih pčelara je da se država malo više angažuje oko kontrole uvoza meda i da zaštiti domaću proizvodnju. To bi bilo u interesu potrošača, proizvođača, kvaliteta meda i ugleda BiH kada je kvalitet ovih proizvoda u pitanju“, naglašava Rajčević.

Što se tiče daljih planova, Rajčevići nastavljaju raditi kao do sada, a primarni cilj im je da se svojim radom bore da selo opstane i da se porodična tradicija proizvodnje meda nastavi.

Foto: capital.ba

Foto: capital.ba

Foto: capital.ba

Izvor: capital.ba

Podijeli ovo