Ako ste ljubitelj arhitekture dobro zapamtite ime Nikola Brković. Ovaj mladi banjalučki arhitekta već je odavno počeo pomicati granice domaćeg tržišta i pred njim je svijetla budućnost u jednom polju koje se konstantno razvija i evoluira. Provjerili smo sa Nikolom u kojoj je fazi sa svojim radom i koji su mu budući planovi.

Kada se javila strast prema arhitekturi? U kom trenutku si znao da ćeš baš to studirati?

Strast prema arhitekturi javlja se još u dječačkim danima, odnosno pocetkom osnovne škole. Od majke sam vidio kako ona radi (ovim poslom se bavi već dugi niz godina), tada se javilo interesovanje za crtanjem, osmišljanjem prostora, zašto je taj stub ili zid baš tu itd. Već sredinom osnovnog obrazovanja vidio sam sebe kao arhitektu, odnosno nekoga ko će osmišljati prostor i učiniti ga ugodnijim za život i po mjeri čovjeka, jer arhitektura nije sklop betona ili opeke nego nauka koja radi za čovjeka, da premosti prepreke i učini prostor ugodnijim za život.

Foto: Nikola Brković/Privatna arhiva

Opiši nam kako izgleda tvoj kreativni proces, od ideje do realizacije. Šta te najviše inspiriše i motiviše prilikom pripreme nekog projekta?

Proces od ideje do prenosa ideje na papir pa na kraju realizacije je veoma zanimljiv ali i težak. Dosta ljudi misle da arhitekte samo sjede i crtaju, jer nisam jednom čuo ili da mi je neko rekao „ma boli vas briga vi sjedite i crtate, šta je tu teško“. Proces stvaranja je veoma težak. Mnogi faktori utiču na stvaranje, jer nekada jednostavno nije vaš dan, a nekada ideju dobijete dok hodate ulicom ili pijete jutarnju kafu. Proces počinje na skicama, koje kasnije pretvaram u razmjeru i crteže. Tada nastaju „problemi“. Dosta puta mi se desi da moja vizija ne može biti izvedena zbog nedostatka prostora, ili se ipak ne uklapa. Tada moram da prilagodim ili osmislim novi detalj, ili čak krenem sve ispočetka. Kada posložim sve kockice počinjem sa iscrtavanjem i vizuelizacijom prostora. Nakon toga svoju ideju predstavim investitoru i kada se usaglasimo oko svih detalja i onih najsitnijih, idejni projekat prelazi u glavni i na samom kraju u realizaciju. Definitivno najbolji osjećaj u ovom poslu je momenat kada udjete u taj prostor koji je nekada bio vizija u glavi, a sada je „živ“ odnosno izveden.

Najviše me inspiriše industrijski stil, i on mi je u posljednje vrijeme polazna tačka u osmišljanju projekata enterijera, a kod projektovanja objekata inspiraciju tražim od velikih svjetskih arhitekata, najčešće Santijaga Kalatrave. A što se motivacije i podrške tiče, najveća podrška i motivacija su mi djevojka i roditelji. Njima prvo pošaljem svoju ideju i često dobijem savjete kako bi mogao nešto drugačije da napravim. Ipak ne doživljavamo prostor svi na isti način.

Foto: Nikola Brković/Privatna arhiva

Radio si projekte kako za domaće tako i za strano tržište. Postoje li velike razlike između tih projekata?

Najviše projekata radio sam za domaće (BiH, Srbija, Hrvatska) tržište, ali i par projekata za američko. Postoje velike razlike, jer načini razmišljanja, prije svega investitora, pa i same sredine nisu isti. Nakon toga tu su i drugi zakoni koji se moraju ispoštovati. Prije svega naučio sam nešto novo i slobodno mogu reći da nemaju svi tu priliku, koju sam ja imao sa nepune 22 godine.

Foto: Nikola Brković/Privatna arhiva

Koji su to najveći izazovi sa kojima se suočavaju domaće mlade arhitekte kada izađu na tržište rada? Imaš li neki savjet za njih?

Najveći izazov za mlade arhitekte je nedostatak prakse. Teorija je jedno, ali praksa je suština. Arhitektura se zasniva na praksi i radu na „živim“ stvarima i slobodno mogu reći daleko od studentskih radova. Tada se javlja problem nesigurnosti i bojazni za greškama. Na greškama se uči. Naravno tu je i problem kako se probiti, odnosno kako pokazati nekome svoje radove i kako dobiti povjerenje investitora koji nisu vaši prijatelji i poznanici, nego ljudi koji vas uopšte ne poznaju.

Moj savjet za sve mlade ljude, ne samo studente arhitekture, jeste da rade na sebi, da usavršavaju programske jezike, rad na računaru, da se ne boje izazova, pitati za savjet, reći ne znam objasni mi i naravno da putuju.

Vrlo zanimljivo izgleda projekt izrade enterijera jednog kafića u Lake Placidu u Americi. Ispričaj nam nešto više o tome kako je došlo do realizacije tog projekta?

Ja sam 2017. godine išao u USA na work and travel program. Nakon povratka kući dobio sam pitanje da li mogu odraditi enterijer coffee shopa u mjestu u kojem sam bio na radu. Prihvatio sam ponudu i zajedno sa investitorima odradio idejno rješenje. Problem prilikom rada bio je nemogućnost odlaska na samu lokaciju, ali taj problem premoštavali smo putem fotografija i video snimaka. Na kraju smo dobili da je realizacija bolja od rendera, što je bila suština.

Foto: Nikola Brković/Privatna arhiva

Imaš prilično bogat portfolio, tu su projekti za izradu enterijera i eksterijera, porodičnih kuća, 3D modeli za časopise i radiš u nizu programa poput ArchiCAD-a, AutoCAD-a i Photoshop-a. Koje nam još projekte možeš izdvojiti od onih koje si do sada radio?

Mogu izdvojiti enterijer stana u Banja Luci, tačnije moj prvi projekat na kome sam radio od ideje do realizacije i bio svaki dan u prostoru dok su se izvodili radovi. Mnogo sam naučio. Pored toga mogu izdvojiti i vilu u Beogradu, tj. moj prvi freelance projekat. Tu su još i idejna rješenja zgrada u Banja Luci, idejna rješenja fasada stambenih objekata u Zagrebu itd.

Možeš li nam reći nešto više o projektu energetski efikasnih kuća od drveta i prirodnih materijala?

Projekat energetski efikasnih kuća od drveta predstavio sam u emisiji „Mojih 5 minuta“. Na ideju o tom projektu došao sam jer sam uvidio da mladi nisu u mogućnosti da kupe stambeni prostor, ili ako se odluče na taj korak budu zaduženi većinu svog radnog vijeka. Sam koncept zasnovan je na prirodnim materijalima, tačnije drvetu, termoizolaciji na bazi drvenih vlakana, kalcijum karbonatu itd. Objekat je zdrav za čovjeka. Ne javljaju se prepreke u smislu da investitor dobije katalog i mora izabrati nešto iz njega, nego objekti se prave po želji investitora. Takodje ti objekti mogu biti i višespratni. Cijena ovog objekta iznosi 800 KM po m2 sa namještajem.

Foto: Nikola Brković/Privatna arhiva

Koji su budući planovi za razvoj N Design-a?

Planovi za N design su da N design jednog dana bude registrovana firma, koja će se baviti projektovanjem enterijera i objekata visokogradnje. Trenutno sam aktivan samo na društvenim mrežama gdje objavljujem svoje radove i freelancujem. Postoji ideja da pored objekata i enterijera N design prošiti djelatnost i na dizajn industrijskog komadnog namještaja.

Kako bi izgledao projekt iz tvojih snova kada bi imao neograničena sredstva?

Stvarno je teško dati konkretan odgovor na ovo pitanje, jer po mojoj glavi se vrzmaju ideje od kućica od 20m2 do megalomanskih naselja. Projekat iz mojih snova, za to baš i ne trebaju neograničena sredstva, jeste moj stambeni prostor, odnosno kuća. Ipak mislim da je najlakše kada ovaj posao radite sami za sebe. Tada bi moja inspiracija i ideja došla do vrhunca, jer ne bi imao nešto što bi me sputavalo da napravim i osmislim prosto po svojoj mjeri.

Podijeli ovo